Prekogranični platformski rad unutar EU-a: prikrivanje problema neprijavljenog rada

The aim of this paper is to demonstrate that cross-border platform work raises specific issues with regard to undeclared work understood as income which is totally or partially declared in a country by the cross-border platform worker for the purpose and/or with the result of evading the law of another country. The complexity of EU regulations applying to cross-border situations and the lack of efficient information-sharing processes between countries enhance the risks of this form of undeclared work by platform workers both from the perspectives of social security law and of labour law. The question whether rules determining the social security legislation applicable under Regulation (EC) No 883/2004 are in line with rules on free movement of services is also discussed.Većina dostupnih podataka upućuje na to da je neprijavljeni rad uglavnom prisutan u području građevinarstva, obnove i popravaka, čišćenja, čuvanja djece i brige za starije i nemoćne. Mnogi od tih sektora prevladavaju u platformskoj ekonomiji i odnose se na usluge koje platformski radnici pružaju lokalno ili na mjestu korisnika usluge. Cilj je ovog rada istražiti specifična pitanja koja se javljaju u vezi s prekograničnim platformskim radom glede neprijavljenog rada shvaćenog kao prihod koji je u cijelosti ili djelomično prijavljen u jednoj zemlji s ciljem, odnosno s rezultatom, izbjegavanja primjene pravila druge zemlje. Složenost pravila EU-a koja se primjenjuju na prekogranične situacije i nedostatak učinkovite razmjene informacija među zemljama članicama povećava rizike s obzirom na ovaj oblik neprijavljenog rada platformskih radnika i iz perspektive socijalnog prava i radnog prava. Glede socijalnog prava, glavni je izazov identificirati mjerodavno pravo socijalne sigurnosti i pravna pravila koja se primjenjuju u slučaju prekograničnog platformskog rada. Premda Uredba (EC) 883/2004 sadržava jasne odredbe o rješavanju sukoba prava, njihova je praktična primjena ponekad vrlo problematična. To objašnjava i rizike neprijavljenog rada: sudionici mogu biti skloni, iako mogu to i nenamjerno činiti, izbjegavanju primjene prava države u kojoj bi prihodi trebali biti prijavljeni. Problemi mogu posebno nastati, iako ne i samo tada, u situaciji kada je platformski radnik zaposlen ili pak obavlja posao u okviru samostalne djelatnosti (samozapošljavanja) istodobno u dvije zemlje članice. S obzirom na radno pravo, rizik neprijavljenog rada posebno se javlja u slučajevima moguće reklasifikacije prekograničnog platformskog rada u radni odnos koji osoba inače obavlja kao samozaposlena. Ako bi ugovor o uslugama retroaktivno bio ocijenjen od strane domaćeg suda kao odnos zasnovan na ugovoru o radu na koji treba primijeniti domaće pravo, platformski radnik koji je registriran kao samozaposlena osoba mogao bi se naći u situaciji neprijavljenog rada. U radu se raspravlja i o pitanju jesu li odredbe kojima se određuje mjerodavno pravo socijalne sigurnosti prema Uredbi (EC) 883/2004 u skladu s pravilima o slobodnom kretanju usluga. Naime, čl. 56. UFEU-a zahtijeva ukidanje svih zapreka slobodnom pružanju usluga te se s obzirom na to upozorava na dva moguća problema. Prvo, države mogu donijeti stroge mjere u borbi protiv neprijavljenog rada, primjerice propisati određene kazne, te je stoga potrebno procijeniti njihovu usklađenost s pravilima o slobodi kretanja usluga. Drugo, pogreške glede određenja mjerodavnog pravnog sustava socijalne sigurnosti mogu dovesti do neprijavljenog rada te posljedično do financijskih i drugih kazni iako platformski radnik možda nije bio odgovoran za te pogreške. Posljednje je analizirano pitanje jesu li pravna pravila EU-a prema kojima može doći do čestih promjena u pripadnosti određenom sustavu socijalne sigurnosti samozaposlenih osoba koje obavljaju platformski rad previše kompleksna, čime potencijalno potiču neprijavljeni rad

Study to gather evidence on the working conditions of platform workers VT/2018/032 Final Report 13 December 2019

Platform work is a type of work using an online platform to intermediate between platform workers, who provide services, and paying clients. Platform work seems to be growing in size and importance. This study explores platform work in the EU28, Norway and Iceland, with a focus on the challenges it presents to working conditions and social protection, and how countries have responded through top-down (e.g. legislation and case law) and bottom-up actions (e.g. collective agreements, actions by platform workers or platforms). This national mapping is accompanied by a comparative assessment of selected EU legal instruments, mostly in the social area. Each instrument is assessed for personal and material scope to determine how it might impact such challenges. Four broad legal domains with relevance to platform work challenges are examined in stand-alone reflection papers. Together, the national mapping and legal analysis support a gap analysis, which aims to indicate where further action on platform work would be useful, and what form such action might take

L'Union européenne et ses pauvres

International audienc

La France et le juge européen

International audienc

Bulletin de paie. Mention de la convention collective applicable. Portée

International audienc